Kako Rade Online Slotovi?
Zanima vas kako rade online slotovi i da li je sve stvar sreće? Otkrijte kako…
Dobitak na lotou je za mnoge ljude simbol iznenadnog bogatstva i životne prekretnice. Ipak, kada se uzbuđenje stiša i počnu da se broje cifre, mnogi se iznenade kada shvate da veliki deo tog dobitka zapravo odlazi državi kroz poreze. Iako se često govori o milionskim nagradama, realnost je da dobitnik gotovo nikada ne dobije ceo iznos koji se objavi u medijima. Porez na dobitak na lotu u Srbiji i u drugim zemljama nije ono što mas mediji objavljuju niti ono što ih zanima.
U Srbiji porez na dobitke iz igara na sreću jasno je definisan zakonima i relativno je jednostavan za obračun, ali pravila nisu ista u svim državama. Dok neke zemlje oporezuju dobitke veoma visoko, druge ih uopšte ne oporezuju. Zbog toga je zanimljivo pogledati kako sistem funkcioniše u Srbiji i kako se uklapa u širi međunarodni kontekst.
Porez na dobitke iz igara na sreću u Srbiji regulisan je Zakonom o porezu na dohodak građana. Prema tom zakonu, svaki dobitak iz klasičnih igara na sreću – uključujući loto – oporezuje se po stopi od 20 odsto, ali tek nakon što se oduzme neoporezivi deo.
Postoji određeni iznos koji država ne oporezuje. Taj neoporezivi prag iznosi 143.872 dinara, odnosno oko 1.200 evra. Tek iznos iznad te granice ulazi u poresku osnovicu.
To znači da mali dobici često ne podležu porezu, ali kod većih nagrada – naročito kod loto džekpota – porez može biti izuzetno značajan.
Pretpostavimo da igrač osvoji 200.000 dinara na lotou.
Dakle, dobitnik bi nakon oporezivanja dobio oko 188.775 dinara.
Kod manjih dobitaka razlika je relativno mala, ali kod milionskih nagrada porez postaje ozbiljna suma.

Najbolji način da se razume porez na loto je kroz realan primer.
U jednom od slučajeva kada je u Srbiji pogođena sedmica, dobitak je iznosio oko 225 miliona dinara (približno 1,9 miliona evra). Nakon što je oduzet neoporezivi deo, država je uzela oko 45 miliona dinara poreza, odnosno približno 383.000 evra.
Drugim rečima, dobitnik je i dalje dobio ogromnu sumu, ali gotovo petina nagrade odlazi državi. Prije no što toliko poreza platiš državi moraćeš da uplatiš listić, a kad ga već uplatiš ne bi zgoreg bilo da znaš kolike su ti šanse da osvojiš sedmicu na lotu u Srbiji.
Zanimljivo je da u Srbiji dobitnik uglavnom ne mora lično da se bavi poreskom administracijom. U većini slučajeva porez se obračunava i zadržava već prilikom isplate nagrade.
To znači da organizator igre – najčešće državna lutrija – automatski odbija porez i isplaćuje dobitniku neto iznos. Na taj način administrativni proces postaje jednostavniji i za igrače i za državu.
Mnogi se pitaju gde zapravo odlazi novac koji država uzme od loto dobitaka.
Prema pravilima raspodele sredstava iz igara na sreću, značajan deo prihoda od naknada i poreza usmerava se ka društveno korisnim programima. Deo sredstava koristi se za finansiranje:
Takođe, određeni procenat sredstava ide i za finansiranje programa lečenja retkih bolesti.
Drugim rečima, država pokušava da opravda oporezivanje igara na sreću činjenicom da se deo novca vraća društvu kroz različite javne programe.

Pročitajte koje igre na srežu Srbi najviše vole. Zanimljivo je da u Srbiji ne važe ista poreska pravila za sve igre na sreću.
Na primer, dobici u kladionicama, kazinima ili na poker aparatima često su potpuno neoporezovani za igrače.
To znači da neko ko osvoji veliki novac u kladionici može da zadrži ceo iznos, dok loto dobitnik mora da plati porez na deo nagrade.
Ova razlika često izaziva rasprave među ekonomistima i igračima, jer mnogi smatraju da sistem nije u potpunosti dosledan.
Kada se poredi sa susednim državama, Srbija se nalazi negde u sredini po visini poreza na dobitke.
U Hrvatskoj postoji progresivni sistem oporezivanja. Porez zavisi od visine dobitka i može iznositi:
To znači da veliki loto dobitak u Hrvatskoj može biti oporezovan znatno više nego u Srbiji.
U Bosni i Hercegovini dobici veći od 1.000 konvertibilnih maraka oporezuju se po stopi od 30%, što je znatno više nego u Srbiji.
U Severnoj Makedoniji porez na dobitke iz igara na sreću iznosi 15% i primenjuje se na dobitke iznad određenog praga.
Iz ovih primera može se zaključiti da je srpska stopa od 20% relativno umerena u regionalnom kontekstu.
Na globalnom nivou postoje ogromne razlike u načinu oporezivanja dobitaka na lutriji.
U Sjedinjenim Američkim Državama dobitak na lutriji smatra se običnim prihodom. To znači da ulazi u poresku osnovicu zajedno sa platom i drugim prihodima.
Najviša poreska stopa može dostići i 37%, a uz to se često plaćaju i dodatni državni porezi.
Zbog toga se često dešava da američki loto dobitnici izgube gotovo polovinu nagrade kroz poreze.
S druge strane, neke evropske zemlje imaju potpuno drugačiju filozofiju. U pojedinim državama dobitak na lutriji je u potpunosti oslobođen poreza.
Takav sistem postoji u više zemalja koje učestvuju u popularnoj evropskoj lutriji EuroMillions. U tim državama dobitnik dobija ceo iznos nagrade bez poreskih odbitaka.
Razlog za to je jednostavan: porez se naplaćuje već kroz sistem organizovanja lutrije i prodaje tiketa, pa država smatra da dodatno oporezivanje nije potrebno.
Ekonomisti često raspravljaju o tome da li je oporezivanje dobitaka na lutriji pravedno.
Postoje dva glavna argumenta.
Zagovornici poreza smatraju da su dobici na lutriji vrsta prihoda, pa je logično da budu oporezovani kao i svaki drugi prihod.
Država, prema ovom argumentu, koristi taj novac za finansiranje javnih usluga poput zdravstva, obrazovanja i socijalnih programa.
Kritičari tvrde da se lutrija već finansira kroz prodaju tiketa i da država već ima značajnu korist od organizovanja igara na sreću.
Po njihovom mišljenju, dodatni porez predstavlja dvostruko oporezivanje.
Bez obzira na porez, činjenica je da većina ljudi koji osvoje loto i dalje dobija izuzetno veliku sumu novca.
Međutim, statistika pokazuje da mnogi loto dobitnici tokom godina izgube značajan deo svog bogatstva. Razlozi su različiti:
Zbog toga finansijski savetnici često preporučuju da veliki dobitnici prvo angažuju stručnjake – advokate, poreske savetnike i investicione menadžere – pre nego što počnu da troše novac.
Porez na dobitak na lotou u Srbiji relativno je jednostavan: iznosi 20% na deo nagrade iznad neoporezivog praga od oko 143.872 dinara. U praksi to znači da država uzima značajan deo velikih dobitaka, ali da većina manjih nagrada ostaje netaknuta.
U poređenju sa mnogim državama sveta, srpski sistem nalazi se negde u sredini. Postoje zemlje sa znatno većim porezima, ali i one u kojima loto dobici uopšte nisu oporezovani.
Za igrače je najvažnije da razumeju jednu jednostavnu činjenicu: iznos koji se objavi kao nagrada gotovo nikada nije iznos koji će dobiti na račun. Deo tog novca uvek ide državi.
Ali čak i posle poreza, za srećnog dobitnika loto džekpot i dalje može značiti potpuno novi život.